Biologija djevojčica

 

Svatko od nas je jedinstveno ljudsko biće, jedinstveno u svojoj različitosti. Kako smo ljudi, u našoj prirodi je tražiti smisao, sličnosti i značenje.

Htjeli mi to priznati ili ne, nije svejedno da li ste se rodili kao dječak ili kao djevojčica. Iako je više od 99% genetskoga koda žena i muškaraca posve jednako, taj 1% čini ogromnu biološku razliku. Taj 1% utječe na svaku stanicu u našem tijelu, i posredstvom hormona ima ogroman utjecaj na formiranje i način rada našeg mozga. Što znači da ima utjecaj na naše misli, našu percepciju svijeta, na način kako poimamo i doživljavamo sve oko nas. Hormoni toliko snažno utječu na ženski mozak da nije pretjerano reći da oblikuju stvarnost ženskog svijeta. Oni utječu na ženine stavove i želje te određuju, iz dana u dan, njezine prioritete. Utjecaj hormona prisutan je u svim životnim fazama od samoga rođenja. Pa i prije samog rođenja. Ovisno o tome kojim hormonima je bebin mozak intrauterino izložen, pojedine zone u mozgu se povećavaju. Primjerice, u moždanim centrima za govor i slušanje žene imaju 11% više neurona od muškaraca. Glavno središte za oblikovanje emocija i sjećanja – hipokampus – također je veći u ženskome mozgu, kao i moždani krugovi za jezik i zapažanje emocija kod drugih. To znači da žene, u prosjeku, bolje izražavaju emocije i pamte pojedinosti o emocionalnim događajima. Muškarci, naprotiv, imaju dvostruko veći prostor u mozgu zadužen za spolni nagon, kao i veće moždane centre za djelovanje i agresivnost.

To nije ni dobro ni loše, to je jednostavno tako!

Djevojčice, podjednako kao i dječaci imaju sposobnost matematičkog i znanstvenog razmišljanja. Međutim kada djevojčice uđu u svoje tinejdžerske godine, i kada estrogen počinje preplavljivati njihov mozak, one se intenzivno usredotočuju na svoje emocije i komunikaciju. Istodobno, kako testosteron počinje upravljati muškim mozgom, dječaci postaju sve manje komunikativni i postaju opsjednuti postizanjem rezultata, bilo u igricama ili negdje drugdje. To je ujedno i period života kada odabiremo buduće zanimanje, te djevojke gube interes za zanimanja koja zahtijevaju više rada u samoći i manje interakcija s drugima, dok se mladićima lakše povući u osamu svojih soba i provoditi sate ispred računala.

Ženski mozak posjeduje izvanredne jedinstvene sposobnosti – izuzetnu verbalnu okretnost, sposobnost povezivanja u čvrsto prijateljstvo, gotovo telepatsku sposobnost iščitavanja emocija i raspoloženja s lica i iz tona glasa, kao i sposobnost smirivanja sukoba. Sve je to genetski usađeno u ženski mozak. To su sposobnosti s kojima se žene rađaju.

Biologija doista predstavlja temelj naših osobnosti i ponašajnih sklonosti. Ako u ime slobodne volje – i političke korektnosti – pokušamo zanijekati utjecaj biologije na mozak, započet ćemo borbu protiv svoje vlastite prirode. Ako priznamo da na našu biologiju utječu drugi čimbenici, uključujući naše spolne hormone i njihove neprestane promjene, možemo nešto promijeniti i ne biti slijepi robovi biologije. Mozak je tek darovit stroj za učenje. Ništa nije posve nepromjenjivo. Biologija snažno utječe na naš doživljaj stvarnosti i kada smo toga svjesne možemo ga mijenjati i iskoristiti svoju inteligenciju i odlučnost kako bismo istodobno uživale i, kada je potrebno, promijenile djelovanje spolnih hormona na strukturu mozga, ponašanje, doživljaj stvarnosti, kreativnost – i sudbinu.

Iz knjige Ženski mozak