Crtice iz terapeutskog rada

2 Članka

Posted on

Read more about ..

Kako me psihoterapija promijenila

Pomogla mi je da shvatim kako biti bolji i sretniji roditelj, jer kad sam sretna ja, sretna su i moja djeca kao i ljudi oko mene. Shvatila sam da djeca moraju biti i tužna i ljuta i potištena, ne uvijek samo sretna. Shvatila sam kako treba davati iz gušta bez očekivanja da ti se vrati istom mjerom (vratiti će se, na neki drugi način).

Shvatila sam kako su misli važne i mogu promijeniti puno toga, to što govorimo je manje važno, djeca uče gledajući nas a ne slušajući.

Shvatila sam koliko sam JA bitna, važna i moćna.

Shvatila sam da mi se nitko neće rugati ako pogriješim dok govorim pred publikom, a ako se netko i naruga, to govori samo o njemu kakav je. Ja imam pravo pogriješiti i to je ljudski.

Javni nastup (ili najobičnije govorenje pred par ljudi) prije psihoterapije mi je bila noćna mora. Noćima nisam mogla spavati, sada je to najobičnija trema koji imaju svi veliki govornici.

Draga dr. Polona pomogla si mi da shvatim da sam ja lijepa, pametna i zaslužujem sreću, to je promijenilo moj svijet, moj odnos prema sebi i prema drugima.

Da da, postala sam hrabra, kažem što mislim i puno se manje bojim.

Na mom radnom mjestu odgajateljice u vrtiću pomažem drugim roditeljima da se lakše nose s problemima roditeljstva.

Svoju djecu u vrtiću nastojim naučiti da je svatko od njih poseban i divan baš takav kakav jest.

Učim ih (svojim primjerom) da se bore za sebe i vjeruju u sebe, da je sve važno: ljudi, životinje, biljke i da ne možemo jedni bez drugih, svi ovisimo jedni o drugima.

Naučila sam da je lako dosadno , a ono što je teško je zanimljivo i izazovno!

Hanja Kresović

Posted on

Stihovi prije i stihovi poslije

Ovi stihovi povodom dana borbe protiv nasilja nad ženama napisani s razmakom od par godina, daju prekrasan uvid koliko se odnos prema traumi mijenja kada terapeutski proradimo doživljeno zlostavljanje. 

 

TKO ZNA ?

Kad će dovoljno suza pasti
da tuga ode u zaborav.
Kad će misli pobjeći
od te tame.

Hoću li imati dovoljno snage
za novu borbu.
Trebam samo malo snage,
samo malo,da potražim svijetlo
i ljubav koja je svuda oko nas.

Znam da nema odgovara
zašto spušteni pogled umjesto zagrljaja.

Hoću li naći malo sunca
da mi pokaže put kojim ići.
Hoću li naći bar malo ljubavi.
Hoću li nekome moći pokazati
zagrljaj i veselje u duši.
Veselje za svaki novi dan
za svaki osmijeh i suzu.
Za svako zimsko sunce
i ljetnu kišu.

Ima li istine u riječima
da svatko zaslužuje ljubav.
Hoće li itko čuti moje misli i riječi
koliko mi znači život.

Boli me što mi je netko srušio
snove i nadanja,
Boli, jer ne znam kako naći snage
da ih ponovno izgradim.
Treba mi samo jedan zagrljaj
da suze padnu u zaborav.
A možda mi je taj netko pomogao da se probudim
iz snova koji nisu vodili nikuda.
Tko zna?
Ali jedno znam  …  da želim pronaći novi put
i razloge novih nadanja.

I nakon prorade traumatskog događaja, ton pjesme je sasvim drugačiji!!!

NE! NE! NE!

Ne! Ne zelim ti dati ruku!
Ne! Ne zelim slusati kako vices!
Da! Dosta mi je tuge!
Da! Ljutim se!
Da! Povrijedena sam!
NE! Ne zelim vise ostajati!
Da! Odlazim!
Ne! Ne osjecam se usamljena!
Da! Sad znam da imam sebe i da postojim!